Četvrtak 25. maj

19:30 Večernja služba Šavuot 5783, Maršala Birjuzova 19

20:15 Večera,

21:15 Mina Pašajlić: Izreke Otaca - Mudrosti iz prošlosti primenljive u sadašnjosti,

Petak 26. maj 2023.

08:30 Jutarnja služba

Subota, 27. maj 2023.

09:00 Jutarnja služba

Šavuot je hodočasni praznik (na hebrejskom (שבועות) šavuot doslovno znači sedmice). Današnji naziv verovatno potiče otuda što Šavuot dolazi nakon sedam izbrojanih sedmica počevši od drugog dana praznika Pesah i uvek pada 6. dana meseca Sivana (jun), kada je Tora data narodu Izraela na gori Sinaj, te je praznik dobio još jedno ime: Zman matan toratenu – vreme davanja Tore ili slobodnije prevedeno: čas kada nam je data Tora.

Čitav ovaj period brojanja 49 dana (50. dan je Šavuot) zove se brojanje Omera i simbolizuje duhovnu pripremu za simbolično ponovno primanja Tore.

Kao što je jevrejski narod nakon izlaska iz Egipta uzrastao do duhovno jakog naroda spremnog da primi Toru – čin koji Jevreje povezuje i čini narodom, tako se Jevreji, brojanjem omera i duhovnim pripremanjem za praznik Šavuot, trude da rade na sebi i na svom ličnom duhovnom razvoju. Reč Omer potiče od naziva za prilog u ječmu koji se u vreme postojanja Hrama ostavljao drugog dana Pesaha.

Na Šavuot je zabranjen rad. Običaj da se domovi i sinagoge ukrase zelenilom i cvećem. Veoma davno se ustalio običaj da se na taj dan jedu mlečna jela, jer se Tora u „Pesmi nad pesmama“ upoređuje sa „medom i mlekom“ pod jezikom. Običaj je da se prvog dana praznika čita Megilat Rut (Svitak o Rut), jedan od pet svitaka u Bibliji.